Moje tijelo

PROJEKT MOJE TIJELO

ZADAĆE PROJEKTA:

Razvoj koordinacije, ravnoteže i preciznosti pokreta
(hodanje, trčanje, skakanje, provlačenje, penjanje, hodanje na suženoj površini, hodanje unatrag i postrance, tjelesno vježbanje, samoposluživanje, okretanje oko svoje osi, čučanj i ustajanje…)
Razvoj fine motorike šake (crtanje, rezanje škaricama, lijepljenje, oblikovanje papirom, ambalažom, tijestom, prirodnim materijalom i sitnim predmetima- pinceta hvat)
Razvoj složenih senzornih vještina i preciznosti
Stjecanje iskustva i spoznaja o svom tijelu (baratanje, istraživanje, isprobavanje, aktivno sudjelovanje)
Razvoj taktilne percepcije (dodir, osjeti, oblici, veličine, strukture, teksture, materijali, prirodna sredina, oblikovanje)
Razvoj vizualne percepcije (oblici, boje predmeti)
Razvoj slušne percepcije (tišina, buka, šum, zvuk, ton, ritam, dinamika, govor)
Razvoj percepcije okusa (razni okusi voća, povrća, jela, pića)
Razvoj percepcije mirisa (miris bilja, voća, materijala)
Razvoj pojma o sebi (znanje o sebi – ime, spol, dob, obitelj, dijelovi tijela)
Razvoj bolje slike o sebi (djetetova uspješnost, sposobnost i vještine)
Razvoj sposobnosti donošenja samostalnih odluka (samoposluživanje, samoinicijativa, samoprocjena, samostalni izbor igre, aktivnosti, suigrača, vremena, materijala)
Razvoj dječje kompetencije)
Razvoj regulacije emocija (reagiranje na zahtjeve, poštovanje pravila)
Razvoj samostalnosti i neovisnosti u zadovoljavanju potreba
Razvoj pozornosti i koncentracije
Razvoj pamćenja
Bogaćenje vokabulara
Razvoj govornih vještina (upotreba jednostavnih i složenih rečenica, smisleno i jasno verbalno izražavanje)
Razvoj vještina svladavanja različitih likovnih tehnika
Razvoj slušanja i razumijevanja govora
ODREDNICE PROJEKTA

Trajanje: Projekt je započeo u studenom 2011. godine, a završetak projekta planira se u travnju 2012. godine.

Sam projekt bio je planiran na temelju interesa djece koja su pokazivala zanimanje za imenovanje i upoznavanje određenih dijelova tijela kao i želje da sve više toga naprave sami kroz igru i interakciju s odgojiteljem. Željeli smo potaknuti razvoj djece na svim područjima te razviti svijest o samom sebi, odnosno o svojem „ JA“.

Sudionici projekta:

Djeca iz odgojno obrazovne skupine jaslica koja su se bez pritiska, ovisno o vlastitim inetresima i željama uključivala u aktivnosti koje su pripremili odgojitelji. Spontano su se uključivala i djeca mlađe i starije dobne skupine.

Odgojitelji su pripremali poticajni prostor, obogaćivali ga raznim prirodnim i neoblikovanim materijalima pružeći djeci dovoljno poticaja za istraživanje te ostvarivanje ciljeva i zadaća. Stvarajući tako toplu atmosferu, emocionalno se povezivajući s djecom, potaknuli smo ih na spontano uključivanje u projekt.

Roditelji su u suradnji s odgojiteljima također sudjelovali u realizaciji ovog projekta.

INTERESNE RADIONICE

1. Modeliranje čovjeka (s naglaskom na dijelove tijela-ruke, noge, glava, trup).

2. Pokrivaljka „Moje tijelo“

3. Glazbene aktivnosti – ples hoki-poki, pjevanje pjesama “Prste ima ruka sva”, “Cicibani”, “Daj pokaži”, “Kako se što radi”

4. Likovne radionice – izrada čovjeka (kolaž, tempera)

5. Senzomotorna integracija

Senzomotorika je organizacija osjeta u svrhu njihova korištenja. Vanjski podražaji utječu na više osjetila i zajedno se obrađuju u mozgu u nekoliko neuroloških struktura. Mozak u svakom trenutku organizira i integrira sve informacije koje primamo osjetilima iz okoline ili iz vlastitog tijela, te daje potpunu sliku o svijetu oko nas, što djetetu omogućuje pravilno kretanje, učenje i ponašanje.

U senzorne sustave ubrajamo: vestibularni (kretanje), proprioceptivni (mišići i zglobovi), taktilni (dodir), vizualni (vid), auditivni (sluh), olfaktorni (miris) i gustativni (okus). Pravilna integracija tih sustava pomaže nam da funkcioniramo, izvodimo svakodnevne zadatke i komuniciramo sa svijetom koji nas okružuje.

Praćenje djece u ovim svakodnevnim aktivnostima pokazuje da u ovoj fazi razvoja ona grade svoje znanje kroz neprekidnu potrebu za manipulacijom i eksperimentiranjem te tako aktiviraju sva svoja osjetila, pri čemu je važna uloga upravo prostora u kojem borave. S tim ciljem se trudimo da se u svom „drugom domu“ osjećaju ugodno i željeno, jer je i to važan čimbenik preobrazbe jedne „bebe“ u zdravu i socijaliziranu osobu.

Zapažanja:

Djeca do dvije godine starosti su u „osjetilno – motoričkoj fazi“ razvoja. Ponavljanjem kretnji, pomicanjem predmeta, slaganjem predmeta u različitim kombinacijamai neprekidnim provjeravanjem njihovih oblika i sastava počinju otkrivati osnovne odnose i značenja. Ponašaju se kao mali znanstvenici često pokazujuću veliku odlučnost da stvari isprobaju na različite načine ili da ponavljaju jednu te istu jednostavnu radnju tako dugo doj je ne svladaju.

Budući da djeca jasličke dobi uče istražujući, potaknuli smo njihovo učenje dopustivši im da vode igru i pomažući im da prošire ono što rade. Stoga su djeca istražujući materijale svojim osjetilima na različite načine dolazila do svoga cilja. Neki nisu znali držati kist, ali su papir oslikali prstima, oni mlađi pokušavali su sve materijale stavljati u usta, a rezanje škarama ( što je za njih složena motorička radnja) zamijenili su trganjem papira. Pokazalo se da je osjetilo dodira najrazvijenije kod djece i da ga upotrebljavaju najčešće.

6. Masaža beba

Polaskom u vrtić, dijete se nalazi u stresnoj situaciji koju možemo olakšati masažom. Njome potičemo smanjenje hormona stresa u organizmu, pomažući mu da se opusti i lakše prilagodi. Dijete koje se masira i kod kuće i u vrtiću, osjećat će se sigurnije u novoj sredini jer poznati rituali i ugodna i topla atmosfera koja će dijete podsjetiti na dom, znatno olakšavaju i smanjuju vrijeme prilagodbe. Za dijete masaža predstavlja vrijeme kad je odgojitelj posvećen samo njemu.

Neporeciva je važnost vremena po kojem dijete uživa u nježnom dodiru, mirisu, ritmičkom govoru i glazbi koje ga okružuju dok je za odgajatelja to prilika da s djetetom izgradi vezu osjećajne privrženosti, ostvari kvalitetno vrijeme za interakciju i prepozna njegova raspoloženja i prije no što je dijete u stanju to iskazati.

STIMULACIJA- Koža je najveći i vrlo važan organ kojim se neprestano prenose informacije do mozga.Stimulacijom dodira pojačava se stabilnost nervnog sistema i otpornost na bolesti. Razvoj osjetilnog, dišnog, cirkulacijskog, probavnog i živčanog sistema.

OPUŠTANJE- Dodir predstavlja prirodnu tehniku relaksacije gdje kontakt očima zajedno sa zvukom otkucaja srca šalje opuštajuće poruke bebinom sistemu povećavajući otpornost na stres.

ELIMINACIJA- Masaža pomaže probavnom sistemu, kod plinova i eliminacije te kod emotivnog i fizičkog stresa. Ona pomaže da bebe manje plaču i vrište kod napetosti, emotivnog stresa, začepljenosti, izbijanja zuba i bolesti.

INTERAKCIJA- Privrženost i povezivanje koje gradi povjerenje, intimu i komunikaciju kroz kontakt očima, dodir, verbalne i neverbalne znakove, miris, toplinu. Pojačava se kroz dodir, maženje, ljubljenje i produžen kontakt očima.

Zapažanja:

Neka djeca uživaju u masaži, dok su drugi „škakljivi“ ili jednostavno nisu spremni dopustiti odgojitelju da „ manipulira“ njegovim tijelom. Većina djece sigurnije se osjeća ležeći na leđima jer može direktno promatrati što se to na njemu radi. Nekoj djeci masažom smo uspjeli skratiti period adaptacije, jače se emocionalno s njima povezati i umiriti ih kad su nemirni i nervozni. No ipak je još za sada koncentracija kod masaže kratkotrajna, pa u većini slučajeva ne uspjevamo masažu privesti kraju. Predpostavljamo da će se trajanje masaže sukladno s dječjom koncentracijom s vremenom produživati.